09/05/2021
NATO
Zbog i dalje nejasnih razloga, Zapadna Evropa je, djelujući u okviru NATO-a, pod vođstvom, te uz podstrekavanje i vojno pokriće administracije Bila Klintona u SAD, odlučila da u ovoj borbi stane na stranu muslimana u BiH (od 1993. godine Bošnjaci) i preuzela korake kako bi im obezbijedila oružje i dala legitimitet njihovoj “opravdanoj” borbi za nezavisnost.
Usvajanjem ove politike, slijepo su u Jugoistočnu Evropu uveli dva muslimanska politička entiteta (BiH i Kosovo), pored postojeće Albanije, čime su nesvjesno zabili muslimanski “klin u srce” hrišćanskog Balkana i omogućili im da stignu do Jadrana i Egejskog mora, konstatuje Nezavisna komisija.
SAD su se očigledno nadale da će povezati bivše sovjetske muslimanske države, koje su se odvajale od ruskog stiska (Turkmenistan, Uzbekistan, Kirgizija, Kazahstan, Tadžikistan i Azerbejdžan), u jedan “umjereni” muslimanski kontinuum sa Turskom iz doba prije Erdogana, članicom NATO-a i američkim saradnikom.
Ali do trenutka kad je radikalni Erdogan 2002. godine pobijedio na izborima u svojoj zemlji i potisnuo civilne vlasti koje su bile sidro umjerenog islama, kojem se Zapad nadao, SAD su već bile duboko angažovane i posvećene ideji islamskog Balkana, koji je radikalni turski predsjednik pokušao da islamizuje pod pokrićem neoosmanizma.
Bilo kako bilo, da bi opravdali svoj izbor da se pridruže islamskoj strani u borbi u BiH, Amerikanci, koje su podržale i druge članice NATO-a, označili su muslimane kao svece i “nevine žrtve”, a Srbe kao “zle agresore” koji su zaslužili osudu i vojnu intervenciju Zapada, navodi se u izvještaju.
Konačni rezultat bio je razvoj tri različita i često kontradiktorna narativa o ratu, od kojih je svaki hvalio i uveličavao navodno pozitivnu ulogu svoje strane, skrivajući pritom strahote koje su počinile njegove trupe, vođe i sljedbenici i pripisujući drugima sve moguće, ali često izmišljene i fabrikovane strahote i nesreće.
Nezavisna komisija koju je osnovala Vlada Republike Srpske u svrhu ispitivanja događaja u Sarajevu tokom građanskog rata u BiH oformljena je upravo kako bi pružila objektivniji prikaz u kojem se izvještava o većini presudnih događaja tog komplikovanog i mržnjom motivisanog rata, u kojem se nijednoj strani ne pripisuje ono što nije zaslužila i u kojem se nijedna strana ne osuđuje za zlodjela koja nije počinila.
Prema navodima iz izvještaja, ovaj rat ostavio je štetne i dugotrajne posljedice koje će zauvijek biti ožiljak na onome što se prvobitno činilo skladnom i integrisanom Kraljevinom Jugoslavijom, a zatim i Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.