Profesor Darko Tanasković izjavio je da treba mnogo više nego do sada, na ozbiljan, dokumentovan i umjetnički relevantan način, svjedočiti o istini o tragičnim događajima na Kosovu i Metohiji od 1999. godine koji su sticajem okolnosti i namjere bili potiskivani u drugi plan, kako na međunarodnom planu, tako, nažalost, i u domaćoj javnosti.

Profesor dr Darko Tanasković

“To treba biti nešto čime će se stručno baviti ljudi, koji, uzimajući sve činjenice u obzir, mogu da procene kada, kako i na koji način apsolutno treba i svetu i domaćoj javnosti pokazati ono što se stvarno događalo u vreme kada je oružje govorilo, a istina ćutala”, rekao je Tanasković.

Ocijenio je da Priština, zbog izvjesne nezrelosti i neodgovornosti političara kojima je dato da vrše vlast, već izvjesno vrijeme gubi kredibilitet u svijetu tako da postoji manevarski prostor koji se treba koristiti i prikazivati stvari na pravi način blizak istini.

Ukazao je da je upravo istina bila najači argument Srbije 2015. godine kada je spriječen prijem samoproglašenog Kosova u Unesko, a Srbija je uspjela da to učini jer se možda prvi put u novije vreme saborno i organizovano na tome radilo.

Tanasković, koji je u to vrijeme bio ambasador Srbije pri Unesku, istakao je da su u završnoj borbi Srbije da spriječi ulazak Prištine u Unesko bili od izuzetnog značaja dva argumenta.

“Jedna je bila geografska karta sa ucrtanim svim crkvama, manastirima, grobljima i drugim sakralnim objektima, pravoslavnim i srpskim na Kosovu i Metohiji, koju, kada su videli ljudi u diplomatiji i politici u stranim zemljama, bili zaprepašćeni shvativši da je to u stvari srpska Sveta zemlja jer je čitava karta bila premrežana, u suštini crvenela se, od tih tačaka koje su označavale naše kulturno nasleđe”, rekao je Tanasković.

On je dodao da je srpskoj strani u Unesku tada mnogo pomogla i čuvena fotografija Albanca koji na Crkvi Svetog Ilije u Podujevu u vrijeme pogroma 2004. godine lomi krst i baca ga pred razularenu gomilu.

“Verujte mi da nam je ta fotografija, takođe, na drugi način u negativnom smislu veoma mnogo pomogla. Sa jedne strane treba ukazivati na takvo ponašanje u Prištini i afirmisati ono što je objektivna kulturna i civilizacijska vrednost našeg kulturnog nasleđa na Kosmetu”, rekao je Tanasković Srni.

Pojašnjava da se mora djelovati uporno, strpljivo i argumentovano, koristeći se svim mehanizmima koje međunarodna zajednica pruža, a “nema ih mnogo”, i boriti se protiv pristrasnosti i jedne negativne crne projekcije unazad prema događajima koji su se dogodili i u vrijeme NATO agresije na Srbiju i kasnije, tako da svijetu jednostavno bude pokazana istina.

U pogromu nad Srbima na Kosovu i Metohiji 17. i 18. marta 2004. godine ubijeno je 19 ljudi, protjerano 4.000 Srba, uništeno 900 srpskih kuća, oskrnavljeno ili spaljeno 39 crkava i na hiljade spomenika na grobljima širom Kosmeta.

Tokom nasilja nad Srbima i srpskom kulturnom i vjerskom baštinom, koje je organizovalo rukovodstvo terorističke OVK uz znanje međunarodnih subjekata iz sastava KFOR-a i UNMIK-a, među 19 ubijenih Srba, osmoro je zvjerski ubijeno, a devastirano je i spaljeno 19 srpskih svetinja građenih u četrnaestom, petnaestom i šesnaestom vijeku.

U pogromu je povrijeđeno oko 900 Srba.