Poglavar Katoličke crkve papa Franjo ne namjerava da u okviru svog pontifikata izvrši kanonizaciju Alojzija Stepinca jer se, kako prolazi vrijeme, umnožavaju razlozi zbog kojih je i posumnjao da to treba učiniti, izjavio je bivši ambasador Srbije u Vatikanu i član Mješovite komisije koja je razmatrala ulogu Stepinca u Drugom svjetskom ratu Darko Tanasković.

Poglavar Katoličke crkve papa Franjo

Tanasković je ukazao da dva pisma iz obimne prepiske koju je Stepinac tokom 1941. godine imao sa Vatikanom i papom Pijem Dvanaestim, nisu ništa novo za Komisiju.

“Na osnovu ukupnog materijala i uvida u komunikaciju kardinala Alojzija Stepinca i Svete stolice sasvim je jasno da je on bio problematična istorijska ličnost i da ni u kom slučaju i ni po kakvim kriterijumima ne bi mogao da bude svetitelj”, rekao je Tanasković za “Sputnjik”.

On je naveo da je Komisiji bilo važno da se to dokaže, a da se to “u kojoj mjeri je Stepinac ratni zločinac, u kojoj mjeri je neposredno učestvovao u nečemu, šta je sve znao i šta je mogao da spriječi – još istražuje”.

Prema njegovim riječima, pouzdano se zna da je nadbiskup Stepinac u punoj mjeri podržavao ustaške vlasti, da je morao biti svjestan zločina koje su na teritoriji Hrvatske u to vrijeme činjeni nad Srbima, Romima i Jevrejima, da je ponekad činio neke gestove da pomogne na individualnom planu, da je ponekad čak i upozoravao na neke stvari, ali da nikada nije doveo u pitanje samu ideju da se taj prostor očisti od Srba kroz katoličenje.

“Dakle, on je dovoljno problematičan da prema našem shvatanju ne može biti svetitelj, ali će na kraju, ipak, odlučiti Vatikan”, naglasio je Tanasković.

Ukazao da je blaženopočivši patrijarh srpski Irinej u prepisci sa papom Franjom upravo insistirao na tome da vjernici Srpske pravoslavne crkve (SPC), Srbi u cjelini i većina pravoslavaca u svijetu ne bi mogli da prihvate da nadbiskup Stepinac sa svojom ulogom u istoriji bude svetitelj u hrišćanstvu.

“Papa Franjo je to dobro razumeo i insistirao je na tome da ne smeju da se donose odluke koje će još više da podele hrišćane”, rekao je Tanasković.

On je naveo da nije siguran da će nastavak dijaloga donijeti nešto u opipljivom smislu, ali da ima utisak da je Vatikan izrazio opredjeljenje da se kanonizacija odgodi, dodajući da očekuje da se neki vid dijaloga nastavi i poslije otvaranja dijela Vatikanskog arhiva koji se odnosi na pontifikat pape Pija Dvanaestog.

Alojzije Stepinac bio je zagrebački nadbiskup od 1937. do smrti 1960. godine.

Stepinac u pismima papi Piju Dvanaestom, koje je uputio u maju i junu 1941. godine, moli Vatikan da prizna NDH, pozdravlja uvođenje rasnih zakona, svesrdno podržava pokrštavanje Srba i inicijativu da se Srbi protjeraju u Makedoniju.

Stepinac u pismima posebno ističe da vjeruje da bi, kada bi poglavnik Ante Pavelić bio 20 godina na čelu Vlade, pravoslavni Srbi bili u potpunosti likvidirani u NDH.

Brojne činjenice potvrđuju činjenicu da je Stepinac aktivno učestvovao u stvaranju fašističke NDH, jer se zakleo na vjernost i podršku Pavelićevom režimu. On je sve vrijeme znao za masovne pokolje Srba i, uprkos povremenim protestima, nikada nije dovodio u pitanje podršku NDH.