30/04/2021
Patrik Bario
“Jedan od specifičnih aspekata ove kampanje terora bilo je upravo stvaranje široke mreže zatvora u kojima su počinjena najgora zvjerstva”, rekao je Bario za “Glas Srpske”.
On je istakao da činovi nasilja nad Srbima nikada nisu kvalifikovani kao ono što oni i jesu, kao ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i djela genocida, te da su počinioci ovih zločina nad Srbima imali koristi od izuzetne popustljivosti sudija i često su prolazili potpuno nekažnjeno.
Bario je naveo podatke po kojima je u Sarajevu je od 1991. do 1995. godine ubijeno oko 3.000 srpskih civila i da je u istom periodu 1.665 srpskih civila teško povrijeđeno.
“Bošnjački zvaničnici iz SDA uložili su ogromne napore da prikriju zločine počinjene nad srpskim građanima i koristili su se svim sredstvima kako bi spriječili da se iskopavanja završe”, rekao je Bario.
On je istakao da nestali Srbi ne smiju biti zaboravljeni i da potraga mora biti nastavljena.
Bario je rekao da su od Dejtonskog sporazuma skrnavljenja pravoslavnih crkava i groblja u Sarajevu postala pravilo i često se poklapaju sa pravoslavnim praznicima.
“Crkve se redovno vandalizuju. Na srpskim grobljima grobnice se i dalje uništavaju ili prskaju bojom. Srbi, čak i mrtvi, u Sarajevu se smatraju nepoželjnim, te ne mogu čak ni da počivaju u miru u gradu za koji se tvrdi da je multietnički i da u njemu vlada tolerancija”, naglasio je Bario.
Bario je naglasio da su srpske žrtve rata i ratnih mučenja u muslimanskom dijelu Sarajeva i šire istovremeno i žrtve različitih oblika diskriminacije na međunarodnom nivou, jer je “druga strana medalje bila demonizacija Srba”.
“Rezultat viktimizacije muslimana bila je demonizacija ne samo srpskog rukovodstva, već i cijelog srpskog naroda. Klevetanje i dehumanizacija Srba pokretali su mržnju prema njima, lišavajući ih bilo kakvog oblika saosjećanja prema njima i opravdavajući sve mjere prinude koje su im nametnute”, naveo je Bario.
On je konstatovao da više od 25 godina nakon završetka rata novine i dalje bez pogovora objavljuju bošnjačku propagandu devedesetih godina 20. vijeka, te da tu podmuklu propagandu predstavljenu pod maskom zabave ne treba potcjenjivati.
“Zapadna beletristika i industrija zabave u potpunosti je usvojila bošnjačku propagandu u svim svojim produkcijama /televizijskim serijama, igranim filmovima, romanima, pjesmama…/”, dodao je Bario.