U Muzeju Kozare u Prijedoru juče je otvorena istorijska izložba “Dobrota, ljepota, istina” autora Vedrane Adamović.

Muzeju Kozare u Prijedoru

Gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović izjavio je da ova izložba govori o mnogim pojedinostima iz života braće Sretena i Mladena Stojanovića koje nisu poznate brojnim Prijedorčanima ili su nedovoljno poznate.

“Građanima koji dođu, otvoriće vidike i saznanja o braći Stojanović kojima se grad i mi danas ponosimo. Drago mi je da vidim fotografije i dopise koje nisam imao priliku vidjeti do sada. To je nešto što moramo da znamo i da prenosimo na mlađe generacije da se upoznaju o liku i djelu Mladena i Sretena. Bar toliko dugujemo braći za sve što su uradili za grad Prijedor u to vrijeme”, rekao je Pavlović novinarima u Prijedoru.

Direktor Muzeja Kozare Zoran Radonjić rekao je da je autor Vedrana Adamovi kustos istoričar i muzejski savjetnik u Muzeju Kozare i da će izložba biti otvorena do 13. juna, a da će njena publikacija “Braća Stojanovići i tuzlanski đački proces 1915. godine” biti promovisana povodom Dana Muzeja, a i u okviru Dana grada, u utorak, 18. maja, u 19.30 časova u lapidarijumu muzeja.

“Ovo je zanimljivo putovanje u prošlost koje nam pruža priliku da saznamao nešto više o veleizdajničkim đačkim procesima koji su bili bitna karakteristika austrougarske uprave na ovim prostorima. Središte izložbe su Mladen i Sreten Stojanović. Izložba je veoma kvalitetna ilustracija Vedraninog dugotrajnog i predanog rada”, ocijenio je Radonjić.

Adamovićeva je rekla da postavka donosi fragmente njene knjige o Stojanovićima i da je fokus na njihovom boravku u Tuzli gdje su bili đaci gimnazije, a kasnije dio procesa vezanog za tuzlansku gimnaziju, podsjetivši sa su i Gavrilo Princip, Trifko Grabež i braća Veljko i Vaso Čubrilović bili đaci tuzlanske gimnazije i da je na tu grupu pala najveća odgovornost za sarajevski atentat.

“Zatvoreni su na nekoliko mjesta, a suđenje je bilo u Bihaću, jer je Tuzla bila ugrožena ratnim dejstvima. Sreten je osuđen na deset, a Mladen na 16 godina teške tamnice i to su najteže godine u njihovom životu. Amnestirani su 1917. i ova izložba uglavnom donosi dijelove tog perioda, a po panoima možemo da pratimo tematski i hronološki upravo te događaje koji završavaju 21. novembra 1918. ulaskom Druge srpske armije u Prijedor i konačnim oslobođenjem ovih prostora od austrougarske vlasti”, dodala je Adamovićeva.

Izložba je dio ovogodišnjih majskih svečanosti u Prijedoru kojima se obilježava 16. maj – Dana grada.